HOME
GuGu Facebook
FORUM GuGu
HOME

Home GuGu Novosti Jesmo li najgori u Evropi?

Jesmo li najgori u Evropi? E-mail
Autor gugu   
Petak, 17 Februar 2012 08:17
Po broju djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem jesmo, daleko od evropskih, ali i zemalja u regionu!
Međunarodna UNICEF-ova konferencija o  odgoju/vaspitanju i obrazovanju u ranom djetinjstvu održana 14. i 15. februara u Sarajevu okupila je naučnike, praktičare, kao i kreatore politika, predstavnike civilnog društva i predstavnike međunarodnih organizacija aktivnih u ovoj oblasti. Osnovni moto Konferencije je Povećajmo mogućnosti djeci u BiH za rano učenje.
Za razliku od, recimo, Francuske, u kojoj je 99% djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem, u BiH 90% djece nema pristup tom obrazovanju, istaknuto je u toku Konferencije.
Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer upozorila je da je „ovaj procenat najmanji ne samo u regiji, nego i u cijeloj Evropi. Tek kao poređenje: u Hrvatskoj i Srbiji oko 45% djece se obrazuje u tom uzrastu, a u Makedoniji oko 23%.“
Nadamo se da će resorno Ministarstvo prepoznati značaj ranog odgoja i obrazovanja, te povećati mogućnosti pristupa djece obrazovanju u najranijoj dobi. Takođe, potrebno je educirati i informisati roditelje o ovom fenomenu, nerijetko je “nana ili teta čuvalica servis” glavni izbor roditelja za odgoj djece u ovoj dobi. Nekako je teško promijeniti shvatanje roditelja čak i u urbanim sredinama, bez obzira na nivo obrazovanja i materijalnu situaciju. Spremni smo više platiti i kao “viši standard u kvaliteti” cijenimo dobru tetu čuvalicu nego pedagoge, školovane za odgoj djece u predškolskoj dobi!
Konferencija je završena setom ključnih poruka koje će biti promovirane u narednom periodu, kako bi se osiguralo potpuno razumijevanje i zadobila podrška za napredak u ovoj oblasti u BiH:
• Važnost pristupa i inkluzije SVAKOG djeteta, uključujući i djecu u ruralnim sredinama, manjine i djecu sa poteškoćama u razvoju. Kao što je naglasio profesor Ulf Janson sa Univerziteta u Štokholmu „kada se suočite sa preprekom rješenje nije da isključite dijete nego da prilagodite uslugu“.
• Obuhvat i inkluzija moraju biti praćeni sa kvalitetom usluga. Kao što je naglasila profesorica Pia Rebello Britto sa Univerziteta Yale, „kvalitet je ključni sastojak, a ne luksuz“.
• Svaki program predškolskog odgoja/vaspitanja i obrazovanja treba biti dizajniran u skladu sa postavljenim standardima kvaliteta – minimalni broj sati, veličina odgojne/vaspitne grupe i kvalifikacije odgajatelja.
• Sa ciljem da se poveća obuhvat i kvalitet predškolskog odgoja/vaspitanja i obrazovanja, podrška treba biti data inovativnim programima i pristupima u pružanju ovih usluga. Edukacija roditelja mora biti sastavni dio takvih programa.
• Nedostatak sredstava ne smije biti korišten kao izgovor, jedna je od ključnih poruka Konferencije.  Kao što je ilustrovala profesorica Emily Vargas Baron, ulaganje u rani dječiji rast i razvoj donosi najveći povrat investicija u vidu ušteda za društvo (manje ponavljanja razreda i napuštanja škole, bolje zdravlje i slično). Mogućnosti za realokaciju sredstava trebaju biti razmotrene s obzirom na smanjenje broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju usljed demografskih trendova.

unicef2-200x134Po broju djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem jesmo, daleko od evropskih, ali i zemalja u regionu!

Međunarodna UNICEF-ova konferencija o odgoju/vaspitanju i obrazovanju u ranom djetinjstvu održana 14. i 15. februara u Sarajevu okupila je naučnike, praktičare, kao i kreatore politika, predstavnike civilnog društva i predstavnike međunarodnih organizacija aktivnih u ovoj oblasti. Osnovni moto Konferencije je Povećajmo mogućnosti djeci u BiH za rano učenje.

Za razliku od, recimo, Francuske, u kojoj je 99% djece obuhvaćene predškolskim odgojem i obrazovanjem, u BiH 90% djece nema pristup tom obrazovanju, istaknuto je u toku Konferencije.

Predstavnica UNICEF-a u BiH Florence Bauer upozorila je da je „ovaj procenat najmanji ne samo u regiji, nego i u cijeloj Evropi. Tek kao poređenje: u Hrvatskoj i Srbiji oko 45% djece se obrazuje u tom uzrastu, a u Makedoniji oko 23%.“

 

unicef3-200x134Nadamo se da će resorno Ministarstvo prepoznati značaj ranog odgoja i obrazovanja, te povećati mogućnosti pristupa djece obrazovanju u najranijoj dobi. Takođe, potrebno je educirati i informisati roditelje o ovom fenomenu, nerijetko je “nana ili teta čuvalica servis” glavni izbor roditelja za odgoj djece u ovoj dobi. Nekako je teško promijeniti shvatanje roditelja čak i u urbanim sredinama, bez obzira na nivo obrazovanja i materijalnu situaciju. Spremni smo više platiti i kao “viši standard u kvaliteti” cijenimo dobru tetu čuvalicu nego pedagoge, školovane za odgoj djece u predškolskoj dobi!

Konferencija je završena setom ključnih poruka koje će biti promovirane u narednom periodu, kako bi se osiguralo potpuno razumijevanje i zadobila podrška za napredak u ovoj oblasti u BiH:



 

  • unicef-200x134Važnost pristupa i inkluzije SVAKOG djeteta, uključujući i djecu u ruralnim sredinama, manjine i djecu sa poteškoćama u razvoju. Kao što je naglasio profesor Ulf Janson sa Univerziteta u Štokholmu „kada se suočite sa preprekom rješenje nije da isključite dijete nego da prilagodite uslugu“.
  • Obuhvat i inkluzija moraju biti praćeni sa kvalitetom usluga. Kao što je naglasila profesorica Pia Rebello Britto sa Univerziteta Yale, „kvalitet je ključni sastojak, a ne luksuz“.
  • Svaki program predškolskog odgoja/vaspitanja i obrazovanja treba biti dizajniran u skladu sa postavljenim standardima kvaliteta – minimalni broj sati, veličina odgojne/vaspitne grupe i kvalifikacije odgajatelja.
  • Sa ciljem da se poveća obuhvat i kvalitet predškolskog odgoja/vaspitanja i obrazovanja, podrška treba biti data inovativnim programima i pristupima u pružanju ovih usluga. Edukacija roditelja mora biti sastavni dio takvih programa.
  • Nedostatak sredstava ne smije biti korišten kao izgovor, jedna je od ključnih poruka Konferencije. Kao što je ilustrovala profesorica Emily Vargas Baron, ulaganje u rani dječiji rast i razvoj donosi najveći povrat investicija u vidu ušteda za društvo (manje ponavljanja razreda i napuštanja škole, bolje zdravlje i slično). Mogućnosti za realokaciju sredstava trebaju biti razmotrene s obzirom na smanjenje broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju usljed demografskih trendova.
  •